Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog u znak sjećanja na sestre
Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.

Nasilje nad ženama jedan je od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava na svijetu. Svaka treća žena u
EU-u doživjela je fizičko ili seksualno nasilje i to uglavnom od svojih intimnih partnera, a više od 70
posto svih žrtava ubojstava koje je počinio intimni partner u EU-u su žene. Određene skupine,
uključujući starije žene i žene s invaliditetom, izložene su većem riziku od nasilja. U porastu je i
nasilje na internetu koje je posebno usmjereno na mlade žene i žene u javnom životu.

„Nasilju nije mjesto u našem društvu – ni u kojem obliku, ni u koje vrijeme, ni u kojem slučaju. No
ono neće nestati šutnjom, već progovaranjem zbog onih koje, u strahu za život, nemaju hrabrosti
podići svoj glas. Europska unija, kao i Vlada Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejem
Plenkovićem, posvećena je zaštiti žena žrtava nasilja, što pokazuje niz zakonodavnih, ali i
ostalih aktivnosti, koje su poduzete radi sprječavanja nasilja nad ženama te sankcioniranja počinitelja i unaprjeđenja zaštite žrtava. Kvalitetnim zakonodavnim okvirom, edukacijom i prevencijom zaustavimo nasilje nad ženama“, poručuje zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak. 

Europska unija i Hrvatska prema snažnijoj zaštiti žrtava nasilja

Europska unija u svibnju 2024. donijela je prvi zakonodavni akt na razini EU-a o suzbijanju nasilja
nad ženama i nasilja u obitelji. Direktiva sadržava mjere za sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u
obitelji te utvrđuje standarde za zaštitu žrtava tih kaznenih djela. Sve države članice EU-a morat će
kriminalizirati, među ostalim, nasilje na internetu (npr. dijeljenje intimnih slika bez pristanka). U
lipnju 2023. EU je ratificirao Istanbulsku konvenciju koja, uz suzbijanje nasilja nad ženama, služi i
kao poticaj nastojanjima da se ostvari veća ravnopravnost. Naime, nasilje nad ženama nije samo
kazneno djelo nego i ekstremna posljedica diskriminacije ukorijenjene u nejednakostima između žena
i muškaraca. Europska komisija donijela je Strategiju za rodnu ravnopravnost do 2025. godine u kojoj
potvrđuje svoju posvećenost prevenciji nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, zaštiti žrtava i
kažnjavanju počinitelja. Na razini EU-a, kao i u Hrvatskoj, dostupan je standardni telefonski broj 116
016 za pomoć žrtvama nasilja nad ženama.

Vlada Republike Hrvatske kontinuirano poduzima brojne korake u području zaštite žena od
nasilja te ulaže značajne napore da, kroz donošenje dodatnih mjera te dijalog s predstavnicima
organizacija civilnog društva, još snažnije unaprijedi zakonodavne okvire i praksu nadležnih
institucija i tijela. Izmjenama niza zakona pooštreno je kažnjavanje te omogućeno brže i
učinkovitije procesuiranje počinitelja kaznenih djela nasilja nad ženama, djecom i u obitelji.
Zastupnica Glavak u Europskom je parlamentu naglasila da je uvođenjem femicida kao zasebnog
kaznenog djela u Kazneni zakon Hrvatska napravila važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama te
pozvala ostale zastupnike da se za takvo rješenje založe i u svojim zemljama. Hrvatski sabor
ratificirao je 2018. godine Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i
nasilja u obitelji u okviru nastojanja da se ojača zakonski okvir i mehanizmi za prevenciju te strože
kažnjavaju nasilnici.

Izvor:

Sunčana Glavak MEP
Croatian EPP Delegation
European Parliament